Obeležen Svetski dan obolelih od zapaljenskih bolesti creva

Prošao je jošjedan 19.05. – Svetski dan obolelih od zapaljenskih bolesti creva.

Pod sloganom „Put ka srećnijem detinjstvu”, na Kalemegdanu je obeležen Svetski dan borbe protiv zapaljenskih bolesti creva.

 IMG_9223a

U Srbiji gotovo 10.000 osoba boluje od zapaljenskih bolesti creva (Kronova bolest i ulcerozni kolitis), od čega su 20 odsto deca i mladi do 20 godina, što veoma utiče na njihov fizički, emotivni i socijalni razvoj. Veliki broj obolele dece se povlači u sebe, izostaje iz škole, a sramota, strah, stid i izolacija od okoline su samo neka od osećanja koja svakodnevno doživljavaju. Upravo iz tog razloga, Svetski dan smo posvetili deci oboleloj od zapaljenskih bolesti creva – ističe Ljiljan Đaković, predsednik udruženja pacijenata.

Povodom Svetskog dana, na Kalemegdanu na prostoru Muzičkog paviljona organizovana je velika likovna radionica u kojoj su učestvovali učenici srednje dizajnerske škole i škole crtanja za decu. Više od 20-oro dece crtalo je na temu „Sreća”. Crteže koje su nacrtali, biće uramljeni i poklonjeni dečijim bolnicama u Srbiji. Pored toga, predstavnici udruženja I doktori  su razgovarali sa građanima  i delili edukativne materijale, kako bi i na taj način upoznali javnost o zapaljenskim bolestima creva koje najčešće pogađaju mladu i radno sposobnu populaciju.

IMG_9089Dr Mirjana Stojšić, pedijatar gastroenterologije sa Instituta za zdravstvenu zaštitu dece i omladine u Novom Sadu istakla je da su Kronova bolest i ulcerozni kolitis hronične zapaljenske bolesti creva koje se mogu pojaviti u bilo kom uzrastu, pa tako i kod dece. Naime, od ukupnog broja, najmanje 20 odsto ih se razboli pre navršenih 20 godina, obično u dobu od 10 do 20 godina, a bolest pogađa podjednako i devojčice i dečake.

Uzrok hroničnih zapaljenskih bolesti creva za sada nije poznat, a tok bolesti je nepredvidiv. Nakon početne faze zapaljenja i započinjanja lečenja, bolest se može smiriti (biti u remisiji). Međutim, iako se ove bolesti mogu u velikoj meri kontrolisati lekovima, ne mogu se izlečiti u potpunosti. Drugim rečima, to znači da su dugotrajne i doživotne. Ipak, uz lekove i praćenje, mlada osoba s hroničnom zapaljenskom bolešću creva može biti dobro i voditi pun i produktivan život. Treba naglasiti da ove bolesti nisu zarazne i da se ostala deca sa kojima je bolesnik u kontaktu, ne mogu razboleti – napominje dr Stojšić.

Govoreći o simptomima, dr Stojšić je kazala da se zapaljenske bolesti creva manifestuju prolivom (nekad i krvavim), slabošću, umorom, a često i grčevitim bolovima u trbuhu.

Jaki grčevi u trbuhu mogu se pojaviti naglo, bez prethodnog upozorenja, stvarajući tako iznenadnu potrebu za odlaskom u toalet. Kao posledica bolesti kod dece se mogu javiti niži rast, zakasneli pubertet, a ponekad deca mogu imati promene na koži i na zglobovima – ističe dr Stojšić.

O problemima obolele dece, dr Stojšić kaže da biti hronično bolestan nije jednostavno ni za koga, a za decu to predstavlja posebno veliki teret. Postoje periodi kada lošije prihvataju bolest. Tada su lošeg raspoloženja, žalosni, nesigurni, a nekad i ljuti. Mogu se primetiti promene u načinu igre, komuniciranju sa vršnjacima, promene interesa i motivacije. Bol i iscrpljenost mogu uticati na smanjenje koncentracije i dovesti do slabijeg uspeha u školi, pa deca postanu povučena uz smanjeno samopouzdanje, posebno u preadolescentnim i adolescentnim godinama. Često se osećaju različitima od ostalih vršnjaka, a ponekad i izolovani od okoline. Zbog svega navedenog, deci koja imaju zapaljensku bolest creva treba pomoći da imaju što bolji kvalitet života, biti uz njih i pružiti im podršku. Takođe, veoma važno je na vreme prepoznati ova oboljenja i početi sa terapijom, jer se upravo najteži oblici Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa javljaju baš u detinjstvu. U Srbiji je mali broj pedijatara koji se bave lečenjem zapaljenskih bolesti creva, a i dijagnostičke procedure dostupne za ovaj uzrast nisu dovoljne.

IMG_9178Sa njom se slaže i dr Ivana Kitić, pedijatar gastroenterologije sa Instituta za majku i dete koja kaže da je u Srbiji postavljanje dijagnoze često otežano

Najveći problem u Srbiji nije nedostatak lekova, jer pacijenti imaju mogućnost da primaju savremene biološke terapije, već nedovoljno znanje o bolestima počev od lekara opšte prakse i pedijatara koji nisu u dovoljnoj meri edukovani da prepoznaju zapaljenske bolesti na vreme. Zbog toga planiramo da u narednom periodu radimo na edukaciji lekara, naročito pedijatara u domovima zdravlja kako bi se bolest prepoznala i na vreme započelo sa lečenjem – ističe dr Kitić.

Posebno se zahvaljujemo J.P. „Beogradska tvrđava“ na podršci tokom skupa, kao i svim učesnicima koji su uveličali ovaj događaj:

Školi za dizajn, Dečijem kulturnom centru i Ateljeu „AAtelje“.